Profesor prava o Plenkovićevom ultimatumu: To je protuustavno, treba ponoviti izbor ustavnih sudaca

Naime, premijer Andrej Plenković postavio je uvjet po kojem bi preostala tri mjesta Ustavnog suda popunile osobe bliske vladajućoj koaliciji, a ako se to ne dogodi, opstruirat će izbor predsjednika Vrhovnog suda.

"Zainteresirani smo da se popune tri mjesta, a krajnji rok je travanj. Bit će vezana imenovanja, a to znači da ćemo ići u proces izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda samo ako ustavne suce budemo birali po načelu da ih dvoje biramo parlamentarna većina, a jednog oporba", rekao je premijer.

Je li to zakonito?

"Predvidio sam ovaj scenarij, iako sam govorio da se to ne smije raditi na taj način. Iznenađujuće je da se to tako otvoreno reklo. Možda je to utjecaj globalne politike, što vidimo kod Trumpa, koji otvoreno govori o političkoj trgovini. Ono što mi je drago, jest da imamo reakciju s druge strane, koja kaže da to nije prihvatljivo. Ispravni put bi bio ne izigravati ustavne odredbe i svođenje situacije na političku trgovinu, koja je pristuna i inače. Ali, Ustavni sud i izbor predsjednika Vrhovnog suda je ipak nešto drugo", istaknuo je Maršavelski pa objasnio što točno misli:

"Ustavni sud je zapravo jedna od najmoćnijih institucija u zemlji, moćnija i od predsjednika. Jer, odlučuje i u pojedinačnim predmetima građanima i nadzire druge dvije grane vlasti tako da može donositi odluke koje poništavaju svih triju grana vlasti, ako su protivne Ustavu. Što se tiče predsjednika Vrhovnog suda, on je na vrhu piramide sudbene vlasti i ima doista moćnu poziciju. Iako se u praksi pokazalo da nije toliko moćna ako imate osobu koja je dovedena "izvana", kao u slučaju Radovana Dobronića, koji je imao dobre ideje, ali i otpor unutar samog Vrhovnog suda. U svakom slučaju, na toj poziciji bi trebale biti osobe od integriteta i kvaliteta, a ne da se svedu na političku trgovinu."

Izbor ustavnih sudaca podrazumijeva politički dogovor jer se obavlja uz podršku minimalno dvije trećine saborskih zastupnika.

"U početku je to paraliziralo proces izbora i onda se dogovorilo da će svatko birati svoje suce. Što se tiče predsjednika Vrhovnog suda, ranije se sve dogovaralo iza zatvorenih vrata, a danas se kandidati sami javljaju."

Može li ta procedura biti samo paravan za trgovinu?

"Kad bi procedura funkcionirala, onda ne bi bilo tako, ali ovako nije i zato imamo mali broj kandidata. Ne žele da se o njima raspravlja na taj način."

Maršavelski se slaže s predsjednikom Zoranom Milanovićem da je riječ o nasrtaju na ustavni poredak.

"To je, u svakom slučaju, protuustavno. U konačnici se rezultat dobiva, ali to nije način na koji su propisane odredbe zamišljene, da se dijele "dealovi" između zamišljenih kandidata."

Premijer Plenković ne smatra da je nebitno za funkcioniranje imati predsjednika Vrhovnog suda.

"Svakako da je bitno, ali moraju se stvoriti preduvjeti da se odaberu najbolji kandidati. Možda bih bio najsretniji da dođe do neke blokade pa da političari shvate da treba odgovornije birati čelne ljude najmoćnijih institucija. Možda to shvati i javnost, da političari snose odgovornost za takvu situaciju. Moramo stvoriti osjećaj odgovornosti političara za izbor tih kandidata."

U travnju istječe mandat trojici ustavnih sudaca, a dvojica su "de facto" birana iz kvote HDZ-a pa bi ih vladajući željeli zamijeniti ponovno osobama koje su im bliske.

"Vladajuća većina bi dobila prednost dobivanjem većine na Ustavnom sudu, a predsjednik Vrhovnog suda ne može mijenjati sudbenu vlast bez podrške ustavnih sudaca. To vladajućima na neki način odgovara i to nije u redu. Preostala tri suca bi se trebala izabrati na nezavisan način, ali upitno je može li se to ispraviti u ovoj proceduri. Možda bi bilo idealnije ponoviti izbor svih kandidata."

Stigne li se to napraviti i što ako se ne izabere tri suca Ustavnog suda?

"Nastavit će donositi odluke, ali posao će im biti otežan. Sami proces se može brzo odraditi, ako postoji politička volja. U konačnici, na primjeru drugih institucija, gdje su vršitelji dužnosnici kao privremena rješenja, vidimo da politička trgovina ne funkcionira i moramo inzistirati na izboru najboljih. Tad će se ljudi javljati na ta mjesta. Ovako, struka je digla ruke zbog političkog utjecaja", zaključio je Aleksandar Maršavelski.